[KEY NOT FOUND : wai.to_content]

Kolačići (cookies) na internetskoj stranici EU-a

Uz pomoć kolačića na najbolji ćete način iskusiti sve što naša stranica nudi. Ako nastavite bez promjene postavki, koristit ćete kolačiće; postavke vezane uz kolačiće možete promijeniti u bilo kojem trenutku.

Nastaviti
 
 
 

Hrvatski glasači na EU izbore izašli zbog gospodarstva i nezaposlenosti mladih

 .
24/09/2019 11:12:09
 .

Rekordan odaziv birača na razini EU-a rezultat je mobilizacije mladih te pokazuje kako sve više građana smatra da je njihov glas u EU-u važan.

 .
 .

Prema istraživanju Eurobarometra, prioritetne teme za hrvatske birače na proteklim europskim izborima bile su: gospodarstvo i rast (67%), suzbijanje nezaposlenosti mladih (55%), te socijalna zaštita, potrošačka prava i sigurnost hrane (37%). Na europskoj razini, nakon gospodarstva (44%), za birače su najvažnija pitanja bila: klimatske promjene i zaštita okoliša te promidžba ljudskih prava i demokracije (37%).

Najopsežnija postizborna kvantitativna analiza koju je Europski parlament naručio u lipnju pokazuje da je veći odaziv na birališta diljem EU-a rezultat većeg interesa mladih glasača. U većem broju na izbore su izašli građani mlađi od 25 godina (+14%) te oni u dobi između 25 i 39 godina (+12%). U Hrvatskoj je u obje dobne skupine zabilježen porast od 5 postotnih bodova (18% izlaznost mladih do 24 godine, 25% izlaznost mladih u skupini od 25-39 godina).

Ukupni odaziv na izborima za Europski parlament iznosio je 50,6%, što je najviša razina nakon izbora 1994. U odnosu na europske izbore 2014. izlaznost je rasla u 19 članica, među kojima je i Hrvatska. Najveći skok zabilježen je u Poljskoj, Rumunjskoj, Španjolskoj, Austriji, Mađarskoj i Njemačkoj, te u Slovačkoj i Češkoj, gdje je inače izlaznost tradicionalno vrlo niska. U Hrvatskoj je odaziv rastao za gotovo 5 postotnih bodova u odnosu na prošle izbore, te je iznosio 29,8%.  Izlaznost je za manje od 3% pala u samo osam članica.

„Znatno veći odaziv birača na europskim izborima u svibnju pokazuje da građani, a osobito mlađa generacija, cijene svoja demokratska prava te smatraju kako je Europska unija snažnija kada djeluje jedinstveno u rješavanju njihovih problema”, istaknuo je predsjednik Parlamenta David Sassoli.

Glavni razlog izlaska na europske izbore 2019. bila je „građanska dužnost“, ali i sve snažnije uvjerenje da se glasanjem doista može utjecati na promjene, te općenito pojačana potpora koju glasači daju EU-u.

Na ovim je izborima u većem broju glasala skupina mlađih, proeuropski orijentiranih i angažiranih birača. To će dati veću legitimnost Europskom parlamentu i veću snagu zastupnicima kada budu odobravali novu Europsku komisiju i pozivali je na odgovornost tijekom sljedećih pet godina”, rekao je Sassoli.

Više od dvije trećine ispitanika (65%) smatra kako je Hrvatska ostvarila korist od EU članstva, a 59% kaže da „njihov glas ima utjecaja u EU-u“. Taj je postotak još veći među mladima od 15 do 24 godine, te u dobnoj skupini od 25 do 39 godina (64%). Po ovom je pokazatelju Hrvatska iznad EU prosjeka: 59% Europljana slaže se s tvrdnjom da je njihov glas utjecajan, što je najpozitivniji rezultat za ovaj indikator od 2002.  Više od polovine ispitanika (68 %) u EU državama kaže da je njihova zemlja ostvarila korist od članstva u Uniji, što je rekord od 1983.

Važno otkriće istraživanja jest da je među europskim građanima koji su izašli na izbore bio i velik broj onih koji inače ili najčešće ne glasaju. U usporedbi s 2014., relativni udio ispitanika koji navode da „uvijek glasaju” pao je za šest postotnih bodova. Kad je riječ o informiranosti o europskim izborima, 44 % ispitanika u EU-u, a 50% u Hrvatskoj, izjavilo je da je uoči izbora vidjelo ili čulo poruke kojima je Europski parlament pozivao građane na izlazak.

Eurobarometar također govori o važnosti Brexita za europske birače. Njih 22%  odgovorilo je da je očekivani izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a utjecao na odluku o izlasku na birališta. Kod hrvatskih birača Brexit je igrao ulogu za njih 15%.

Napomena urednicima:

Poslijeizborno istraživanje Europskog parlamenta provedeno je kao anketa Eurobarometra 91.5.

Kantar je u svih 28 država članica EU-a intervjuirao osobno 27 464 ispitanika u dobi od 15 ili više godina. Pitanja nakon izbora postavljena su ispitanicima u dobi od 18 i više godina (osim u Austriji i na Malti - 16 +  te u Grčkoj - 17 +). Rad na terenu proveden je od 7. do 26. lipnja 2019.

Potpuno izvješće kao i svi rezultati i tablice s podacima dostupni su ovdje.

 .