EP nakon Ugovora iz Lisabona: važnija uloga u oblikovanju Europe 

Ugovorom iz Lisabona koji je stupio na snagu krajem 2009. Europskom su parlamentu dane nove zakonodavne ovlasti učinivši ga tako ravnopravnim s Vijećem ministara u donošenju odluka koje se odnose na rad EU-a i način trošenja novca. Promijenio se i način na koji Parlament surađuje s drugim institucijama i zastupnici u Parlamentu sada imaju veći utjecaj na to tko upravlja EU-om. Zahvaljujući ovim reformama, vaš glas na europskim izborima postao je još važniji u odabiru pravca kojim se kreće Europa.

Europski parlament:Nove ovlasti

Veća uloga

  •  

    U skladu s izmjenama ugovora Parlament bira predsjednika Komisije – izvršnog tijela EU-a.

     
  •   Nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona Parlament i Vijeće imaju   .

Ugovorom iz Lisabona povećane su ovlasti Europski parlament :

    
  •  

    Zakonodavne ovlasti Parlamenta proširene su Ugovorom iz Lisabona na više od 40 novih područja te je kao zakonodavac postao istinski ravnopravan s Vijećem

    Nekadašnja područja suodlučivanja:

    • Okoliš
    • Promet
    • Unutarnje tržište
    • Zapošljavanje i socijalna politika
    • Obrazovanje
    • Javno zdravlje
    • Zaštita potrošača

    Nova područja prema Ugovoru iz Lisabona

    • Poljoprivreda i ribarstvo
    • Potpora siromašnijim regijama
    • Sigurnost i pravda
    • Trgovinska politika
    • Suradnja sa zemljama izvan EU-a
    • Provedbeni akti
  •  

    Međunarodni sporazumi – pravo odobravanja ili odbijanja

  •  

    Europski parlament odlučuje o cjelokupnom proračunu (umjesto samo o neobveznim rashodima)

  •  

    Kao novi oblik participativne demokracije Europski parlament želi olakšati postupke i obvezuje se na održavanje saslušanja inicijativa koje su prikupile potreban broj potpisa

Veće ovlasti

Ugovorom iz Lisabona povećala se sposobnost EU-a i njegova Parlamenta da donose odluke i provode ih u djelo. Njime su proširene ukupne zakonodavne ovlasti Parlamenta na više od 40 novih područja, uključujući poljoprivredu, energetsku sigurnost, imigraciju, pravosuđe i fondove EU-a izjednačivši ga s Vijećem koje predstavlja vlade država članica. Parlament je ujedno dobio ovlast da zajedno s Vijećem odobrava čitav proračun EU-a.

Zastupnicima je dodijeljeno pravo odbacivanja međunarodnih sporazuma te nisu oklijevali da ga iskoriste kako bi zaustavili kontroverzni Trgovinski sporazum protiv krivotvorenja (ACTA) za koji su mnogi vjerovali da će ugušiti temeljne slobode. Ovaj je događaj pokazao da, zahvaljujući jačanju ovlasti, odluke zastupnika u Europskom parlamentu snažnije utječu na svakodnevni život Europljana.

Veća uloga

Ne samo da su Ugovorom iz Lisabona Parlamentu dane zakonodavne ovlasti istovjetne onima koje ima Vijeće, nego mu je također dana moć određivanja političkog smjera Europe. U skladu s promjenama Ugovora, Parlament izabire čelnika Komisije, izvršnog tijela EU-a, te ova odluka mora odražavati rezultate europskih izbora i, shodno tomu, odabir glasača.

Snažniji glas građana

Kao jedina institucija EU-a koju građani izravno biraju, Parlament ima ovlasti i dužnost da institucije EU-a pozove na odgovornost. Parlament je čuvar Povelje o temeljnim pravima sadržane u Ugovoru iz Lisabona, kao i novo ustanovljenog prava građanske inicijative koje građanima, sakupe li za svoju predstavku milijun potpisa, omogućuje da zatraže nove prijedloge političkih mjera.