Tomislav SOKOL
Tomislav SOKOL

Група на Европейската народна партия (Християндемократи)

Член

Хърватия - Hrvatska demokratska zajednica (Хърватия)

Роден : , Zagreb

Писмени обяснения на вот Tomislav SOKOL

Членовете на ЕП могат да представят писмено обяснение на вота си на пленарно заседание. Член 194

Европейски семестър за координация на икономическите политики – 2024 г. (A9-0063/2024 - René Repasi) HR

13-03-2024

Europski semestar godišnji je postupak koordinacije ekonomskih i proračunskih politika država članica sa širokim utjecajem na socijalne politike. U predmetnom izvješću izražava se zabrinutost zbog slabog gospodarskog rasta, naglašava se učinak cijena energije i inflacije na kupovnu moć i uvažava uloga EU-a u stabilizaciji gospodarstva u kriznim razdobljima. Naglašava se potreba za koordiniranim fiskalnim, strukturnim i regulatornim politikama kao i javnim i privatnim ulaganjima. Nadalje, u izvješću se ističe da nedovoljna javna i privatna ulaganja u nekim državama članicama koče održivi rast te se naglašava njihova odlučujuća uloga u jačanju otpornosti, izdržljivosti i konkurentnosti EU-a koji se suočava s izazovima. Izvješće se zalaže za ciljane preporuke za pojedine zemlje za 2024., ističući njihovu ulogu u jačanju konkurentnosti, zelenoj i digitalnoj tranziciji i socijalnoj pravednosti s obzirom na socijalne ranjivosti. Također, podržava se usklađivanje kohezijskih politika EU-a s Mehanizmom za oporavak i otpornost te preporukama za pojedine zemlje, a dionike se potiče na sudjelovanje u nacionalnim planovima oporavka i otpornosti koji su slični programima kohezijske politike.
Shodno navedenom, podržao sam ovo Izvješće.

Насоки за бюджета за 2024 г. – Раздел III (A9-0068/2024 - Victor Negrescu) HR

13-03-2024

Europski parlament čvrsto vjeruje da je u vrijeme geopolitičkih i institucijskih promjena, financijskog pritiska, klimatskih promjena i društvenih izazova pouzdan, snažan i fleksibilan proračun EU-a usmjeren na ulaganja i dalje ključan za provedbu politika Unije te od središnje važnosti za odgovaranje na sve veće potrebe ljudi, a da pritom nitko nije zapostavljen zbog zelene i digitalne tranzicije, pri ostvarivanju blagostanja i sigurnosti za ljude te poticanju konkurentnosti gospodarstva EU-a. Nadalje, primjećuje da su cjenovno pristupačan život i društvena kohezija i dalje trajni izazovi u svim državama članicama EU-a i njihovim regijama te u tom pogledu podsjeća na ulogu visokokvalitetnih i pristupačnih javnih usluga. Izvješćem se ističe središnja uloga proračuna EU-a u ostvarivanju europskog zelenog plana i borbi protiv klimatskih promjena putem smanjenja emisija, povećanja upotrebe obnovljive energije, stvaranja kružnoga gospodarstva, zaštite ekosustava i preokretanja zabrinjavajućeg trenda gubitka bioraznolikosti, istodobno štiteći konkurentnost i stvarajući rast u EU-u. Zaključno, smatra da bi se dužna pažnja, odgovornost i poštovanje vrijednosti Unije trebali primjenjivati na sve korisnike sredstava EU-a i partnere u provedbi, da bi se zaštitili financijski interesi EU-a te izbjeglo nepotrebno upletanje.
Shodno navedenom, podržao sam ovo Izvješće.

По-тесни връзки между ЕС и Армения и необходимостта от мирно споразумение между Азербайджан и Армения (RC-B9-0163/2024) HR

13-03-2024

Budući da se odnosi EU-a i Armenije temelje na zajedničkim vrijednostima kao što su demokracija, vladavina prava, ljudska prava i temeljne slobode, Europski parlament pozdravlja činjenicu da je Armenija snažno istaknula svoju želju za jačanjem odnosa s Europskom unijom. Nadalje, 2020. nakon obnove sukoba u Gorskom Karabahu, zabilježena su golema oštećenja na armenskoj povijesnoj i kulturnoj baštini, a nakon nedavne vojne intervencije Azerbajdžana postalo je jasno da je uništavanje vjerskih spomenika dio sustavne politike eliminacije armenskog identiteta. Slijedom toga, Parlament prepoznaje hitnu potrebu za jačanjem suradnje između EU-a i Armenije u području sigurnosti i obrane te poziva EU da pozitivno odgovori na zahtjev Armenije za potporu putem Europskog instrumenta mirovne pomoći i da pruži potporu armenskoj vojsci. Armenija je danas okružena uglavnom neprijateljskim susjedima, stoga se predmetnom rezolucijom naglašava da bi EU trebao biti spreman nametnuti sankcije pojedincima i subjektima koji ugrožavaju suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Armenije. Također, poziva se Azerbajdžan da se uključi u dijalog s karabaškim Armencima s ciljem poštovanja njihovih prava, uključujući pravo na povratak te na siguran život u vlastitim domovima.
Shodno navedenom, podržao sam ovu Rezoluciju.

Усъвършенствано рамково споразумение ЕС – Чили (резолюция) (A9-0017/2024 - María Soraya Rodríguez Ramos, Samira Rafaela) HR

29-02-2024

Politički i gospodarski odnosi EU s Čileom trenutačno su uređeni Sporazumom o pridruživanju iz 2002. Međutim, došlo je do znatnih promjena na svjetskoj razini nakon 2002., a trgovinski i ulagački odnosi između EU-a i Čilea posljednjih su godina ostali ispod razine svojeg potencijala. Stoga su EU i Čile 2017. započeli pregovore o modernizaciji sporazuma kako bi ga uskladili s najnaprednijim standardima. Napredni sporazum o trgovini EU-u će omogućiti da konsolidira i ojača svoj odnos s jednim od svojih najvažnijih i najpouzdanijih partnera u Latinskoj Americi. U vrijeme kad se multilateralni svjetski poredak, sve više dovodi u pitanje, ovim Sporazumom se odašilje snažan signal protiv protekcionističkih tendencija i omogućuje obama partnerima diversifikacija lanaca opskrbe. Sporazumom će se trgovinski i ulagački odnosi uskladiti s najnaprednijim standardima u područjima radničkih prava, zaštite okoliša, ljudskih prava i prava autohtonih naroda. Njime će se ukinuti većina preostalih carina i stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast i održivi razvoj.
Shodno navedenom, podržao sam ovo Izvješće.

Прилагане на Споразумението за икономическо партньорство (СИП) между ЕС и Южноафриканската общност за развитие (ЮАОР) (A9-0024/2024 - Joachim Schuster) HR

29-02-2024

Sporazum o gospodarskom partnerstvu (SGP) između EU-a i Južnoafričke razvojne zajednice (SADC) sklopljen je 2016. između EU-a i šest južnoafričkih zemalja.. Sporazum je važan kao prvi sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i jedne afričke regije. Cilj mu je smanjiti siromaštvo trgovinskim partnerstvom, promicati regionalnu integraciju, gospodarsku suradnju i dobro upravljanje. Sporazum je prvenstveno usmjeren na trgovinu robom i ne bavi se trgovinom uslugama, ulaganjima ili drugim pitanjima poput prava intelektualnog vlasništva, tržišnog natjecanja i javne nabave. U usporedbi s Kinom, SAD-om, UK-om, Indijom, Brazilom i Rusijom, EU je najveći trgovinski partner zemalja iz regije SADC SGP-a, uz rastući trgovinski trend. EU je 2021. bio najveći trgovinski partner Južne Afrike i ima udio od 22% u ukupnoj trgovini te zemlje. Izvoz Južne Afrike u EU bio je raznolik i uključivao poljoprivredno-prehrambene proizvode, vozila, kemikalije i strojeve, što je činilo 54% njezina izvoza u EU. Također, tržište EU-a posebno je korisno za poljoprivredni sektor. Kapital i roba s višom dodanom vrijednošću čine veći udio izvoza Južne Afrike u EU u usporedbi s ostatkom svijeta.
Shodno navedenom, podržao sam ovo Izvješće.

Финансови дейности на Европейската инвестиционна банка – годишен доклад за 2023 г. (A9-0031/2024 - David Cormand) HR

28-02-2024

Digitalizacija općenito, a posebno podaci, ključni su za konkurentnost našeg gospodarstva i naše industrije. Međutim, iako se u nadolazećim godinama očekuje drastično povećanje količine podataka, ponovna uporaba podataka otežana je zbog slabog povjerenja u razmjenu podataka, proturječnih gospodarskih poticaja i tehnoloških prepreka. Stoga Akt o podacima može biti apsolutna prekretnica, ako se njime može stvoriti podatkovni ekosustav koji omogućuje jednostavan pristup gotovo beskonačnoj količini visokokvalitetnih industrijskih podataka. Izvješćem se ističe da su podaci, a posebno industrijski podaci, sve veća konkurentska prednost za Europu, i to prednost koju Europa mora optimizirati u trenutačnom gospodarskom kontekstu i u ozbiljnoj međunarodnoj konkurenciji. Nadalje, izvješćem se smatra da je temeljno načelo Uredbe da korisnik mora imati pristup podacima koji nastaju od povezanih proizvoda i povezanih usluga te da ih stoga može dijeliti. Zaključno, Akt o podacima, čiji je trostruki cilj pojasniti prava na podatke interneta stvari, urediti kada i na koji način poduzeća moraju dijeliti svoje podatke s javnim tijelima te poboljšati promjenu pružatelja usluga obrade podataka, sljedeći je ambiciozan korak.
Shodno navedenom, podržao sam ovo Izvješće.

Европейска централна банка – годишен доклад за 2023 г. (A9-0412/2023 - Johan Van Overtveldt) HR

27-02-2024

Stope inflacije u europodručju još od velike recesije 2008., vrlo su umjerene. Inflacija je gotovo uvijek bila ispod ciljne samonametnute stope inflacije od 2%. Tijekom tog razdoblja ESB je pokušao potaknuti europsko gospodarstvo ubrizgavanjem znatnih količina likvidnosti na tržišta. Kvantitativno ublažavanje bio je recept dana, a niske kamatne stope i programi kupnje vrijednosnih papira bili su njegovi sastavni dijelovi. Nuspojave tih politika bile su veće količine akumuliranog duga. Niske kamatne stope ostavile su prostora visokozaduženim zemljama da komforno provode reforme ili smanjuju deficit. Javni dug i dalje je vrlo visok, cijene stambenih nekretnina nezaustavljivo rastu, dok kamatne stope nisu mnogo pridonijele zaštiti ušteđevine građana. Naposljetku, ESB je u ljeto 2022. obustavio svoje kvantitativno ublažavanje, uz primjenu nekoliko povećanja kamatnih stopa tijekom prošle godine. Ukupna inflacija smanjila se, no temeljna inflacija i dalje je visoka i daleko je iznad ciljne inflacije od 2%. Pohvalno je što predsjednica ESB-a Lagarde nije dvosmislena u svojoj poruci da će se sada i uvijek boriti protiv inflacije, ali istodobno ukazuje na to da modeli iz prošlosti možda više neće biti svrsishodni u budućnosti.
Shodno navedenom, podržao sam ovo Izvješće.

Положението в Сърбия след изборите (RC-B9-0106/2024, B9-0106/2024, B9-0108/2024, B9-0131/2024, B9-0132/2024, B9-0133/2024, B9-0134/2024) HR

08-02-2024

Srbiju već godinama obilježavaju politička nestabilnost i nesigurnost, o čemu svjedoče i posljednji izbori. Obilježili su ih brojni proceduralni nedostaci, nedosljedna primjena zaštitnih mjera prilikom prebrojavanja glasova, povrede tajnosti, grupna glasovanja, izolirani fizički napadi te velik politički angažman predsjednika Srbije, koji nije ni bio izborni kandidat.
Tekstom Rezolucije se šalju tri ključne poruke. Prva je da u Srbiji nema političke stabilnosti i da joj nedostaje demokratskih standarda. Druga je da je većina medija u Srbiji pod kontrolom vlasti i da je zato ugrožena sloboda medija. Treća je da će pomaka u pregovorima sa Srbijom biti samo ako se provedu značajne reforme.
Rezolucijom se kritizira i Europska komisija i povjerenik za proširenje zbog izostanka reakcije na izborne nepravilnosti u Srbiji. Također, Europski parlament utvrdio je da će pozvati na suspenziju europskog novca Srbiji ako se pokaže umiješanost srpskih vlasti u izborne nepravilnosti. Smatram da ovakvoj Srbiji zasigurno nije mjesto u Europskoj uniji.
Shodno navedenom, odlučio sam podržati ovu Rezoluciju.

Неотдавнашното решение на Норвегия да извършва дълбоководен добив на полезни изкопаеми в Арктика (B9-0095/2024) HR

07-02-2024

Europski parlament ovom rezolucijom izražava zabrinutost zbog odluke norveškoga parlamenta o otvaranju područja dubokomorskog rudarenja na Arktiku.
Europski parlament je svjestan da ova norveška odluka ne znači automatski početak norveškog dubokomorskog rudarenja, već da uključuje i mapiranje morskoga dna i procjenu utjecaja mogućih rudarskih aktivnosti na okoliš. Unatoč tome, u rezoluciji se poziva Komisiju, države članice i druge države na pridržavanje moratorija na dubokomorsko rudarenje sve dok se temeljito ne istraže i ne utvrde posljedice takvoga oblika rudarenja na morsko dno, bioraznolikost podmorja i ljudske aktivnosti na moru.
Također, u rezoluciji se podsjeća Norvešku na poštivanje obaveza iz potpisanih međunarodnih ugovora, posebice Ugovora iz Svalbarda i Konvencije o zaštiti morskoga okoliša sjeveroistočnoga Atlantika te Konvencije iz Espooa i UN-ove Konvencije o pravu mora.
Ovom se rezolucijom Norvešku poziva na nastavak suradnje i uzajamnoga partnerstva s Unijom te daljnji razvoj dijaloga Komisije i Norveške o pitanjima zaštite mora i arktičkih ekosustava kroz dijeljenje novih znanstvenih spoznaja i znanja o morskom dnu. Rezolucijom se ističe kako EU i Norveška imaju slično gledište na uravnoteženu politiku o sirovinama koja se temelji na ublažavanju potražnje, ponovnoj uporabi, učinkovitosti, recikliranju, upotrebi tokova otpada i zamjenskim materijalima.
Iz ranije navedenih razloga, podržao sam ovu rezoluciju.

Мерки за високо ниво на оперативна съвместимост на публичния сектор в целия Съюз (Акт за оперативно съвместима Европа) (A9-0254/2023 - Ivars Ijabs) HR

06-02-2024

Ovaj zakonodavni prijedlog odlično se nadovezuje na ranije poduzete korake i predstavlja značajan napredak u digitalizaciji država članica, što u konačnici smanjuje troškove poslovanja EU-a.
Dostupnost i brzina usluge ovise o međusobnoj komunikaciji javnih uprava te utječu na građanska prava, digitalno sudjelovanje, raznolikost i demokratizaciju društva. Također, ovime bi Europski okvir za interoperabilnost (EIF) trebao potaknuti višejezičnost oslanjajući se na naprednu tehnologiju čime bi se potaknule inovacije, brzina odgovora u krizama i tehnološka suverenost Unije.
Prijedlog bi dodatno uredio odnose između Odbora za interoperabilnu Europu i EIF-a te dodatno razvio EIF. K tome, prijedlog bi formalizirao i osnažio zajednicu za interoperabilnu Europu, koja se stvara među relevantnim dionicima u području prekogranične i međusektorske interoperabilnosti. Njihova internetska platforma JoinUp ovime će oživjeti i redizajnirati se kao portal interoperabilne Europe te postati jedinstvenom točkom za pristup informacijama uz jasne smjernice koje jamče jednostavnost uporabe i usporedivost.
Naposljetku, ovaj prijedlog obuhvaća EU institucije, tijela, agencije i urede te će Europski parlament biti zastupljen u Odboru za interoperabilnu Europu. Ovom uredbom nastoje se stvoriti čvrsti pravni temelji za modernizaciju uprave, duboku međupovezanost i digitalnu transformaciju na kojoj države članice i Unija rade već desetljećima.
Shodno navedenom, podržao sam ovo Izvješće.

Обратна връзка

Bruxelles

Parlement européen
Bât. ALTIERO SPINELLI
12E210
60, rue Wiertz / Wiertzstraat 60
B-1047 Bruxelles/Brussel
Strasbourg

Parlement européen
Bât. LOUISE WEISS
T08020
1, avenue du Président Robert Schuman
CS 91024
F-67070 Strasbourg Cedex