Tonino
PICULA

Kirjalikud selgitused hääletuse kohta - Kaheksanda koosseisu ametiaeg Tonino PICULA

Parlamendiliikmed võivad anda täiskogu hääletuse kohta kirjalikke selgitusi. Kodukorra artikkel 194

Kodukorra artikli 32 lõike 5 esimese lõigu teise taande tõlgendus HR

17-04-2019

Podržao sam ovaj prijedlog.

Varjupaigataotluse läbivaatamise eest vastutava riigi määramise kriteeriumide ja mehhanismide kehtestamist ning Eurodac-süsteemi käsitleva ELi ja Taani vahelise lepingu protokoll (A8-0196/2019 - Ignazio Corrao) HR

17-04-2019

Sporazum između Europske zajednice i Kraljevine Danske o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u Danskoj ili bilo kojoj drugoj državi članici Europske unije i sustava „Eurodac” za uspoređivanje otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Dublinske konvencije od 2006. obuhvaća i primjenu dijelova Eurodaca „povezanih s Dublinskom konvencijom”. Međutim, pristup tijela kaznenog progona, koji je bio novi element preinake Uredbe o Eurodacu u usporedbi s izvornim sustavom Eurodaca (Uredba Vijeća (EZ) br. 2725/2000), dosad nije bio uređen navedenim Sporazumom.
Proširenjem odredbi o kaznenom progonu iz Uredbe (EU) br. 603/2013 na Dansku omogućilo bi se tijelima kaznenog progona Danske da zatraže usporedbu podataka o otiscima prstiju na temelju podataka koje su druge države sudionice unijele i pohranile u bazu podataka Eurodaca kad žele utvrditi identitet ili dobiti dodatne informacije o osobi koju se sumnjiči za teško kazneno djelo ili terorizam ili o žrtvi. S druge strane, tijelima kaznenog progona svih ostalih država sudionica, bilo drugih država članica EU-a bilo pridruženih zemalja, omogućilo bi se da zatraže usporedbu podataka o otiscima prstiju na temelju podataka koje je Danska unijela i pohranila u bazu podataka Eurodac u iste svrhe.
Podržavam stav izvjestitelja i potvrdu ovog Sporazuma.

Raamprogrammi „Euroopa horisont“ loomine ning selle osalemis- ja levitamiseeskirjade kehtestamine (A8-0401/2018 - Dan Nica) HR

17-04-2019

Program Obzor Europa od velike je važnosti za Odbor za razvoj zbog doprinosa koji može pružiti u provedbi ciljeva održivog razvoja. Već je više puta prepoznata važnost uloge istraživanja i inovacija u pogledu ispunjavanja društvenih i gospodarskih izazova, te posebno u novom Europskom konsenzusu o razvoju donesenom u lipnju 2017.
Važno je osigurati da Obzor Europa bude otvoren dionicima u zemljama u razvoju u smislu sudjelovanja u projektima i aktivnostima te pristupa rezultatima projekata. Sudjelovanje zemalja u razvoju u sadašnjem programu Obzor 2020. smanjilo se u odnosu na prethodni okvirni program te u program Obzor Europa treba dodati posebne odredbe kako bi se ojačala njegova dimenzija međunarodne suradnje.
Osim toga, ključno je osigurati da se prioriteti i obveze EU-a u području vanjske i razvojne politike uzimaju u obzir, posebno kada je riječ o klimatskim promjenama, biološkoj raznolikosti te učinkovitosti resursa i energije.
Podržavam ovaj prijedlog.

Raamprogrammi „Euroopa horisont“ rakendamise programm (A8-0410/2018 - Christian Ehler) HR

17-04-2019

EU je i dalje najveći proizvođač znanstvenih publikacija u svijetu. U usporedbi sa SAD-om i u određenoj mjeri s Kinom, EU slijedi „model decentralizirane izvrsnosti” prema kojem su resursi raspršeni na veći broj istraživača i istraživačkih institucija. Drugi je problem činjenica da u mnogim zemljama EU-a javni sektor u istraživanje ulaže ispod svake granice prihvatljivih iznosa te zato ne nudi dovoljno privlačne uvjete za najbolje istraživače. Navedeni čimbenici doprinose relativnoj neprivlačnosti Europe u svjetskom nadmetanju za nadarene znanstvenike.
Europi su potrebni visokokvalificirani i otporni ljudski resursi u području istraživanja i inovacija koji se mogu lako prilagoditi sadašnjim i budućim izazovima, primjerice velikim demografskim promjenama u Europi, te pronaći održiva rješenja za te izazove.
Europa je znanstvena sila s oko 1,8 milijuna istraživača koji rade na tisućama sveučilišta te u tisućama istraživačkih centara i vodećih svjetskih poduzeća. Međutim, procjenjuje se da će EU do 2027. trebati osposobiti i zaposliti najmanje milijun novih istraživača kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi o povećanju ulaganja u istraživanje i inovacije. Ta je potreba posebno izražena u neakademskom sektoru.
Zbog toga podržavam ovo izvješće.

Turujärelevalve ja toodete vastavus (A8-0277/2018 - Nicola Danti) HR

17-04-2019

Slobodno kretanje robe najrazvijenija je od četiriju temeljnih sloboda. Taj se stup temelji na povjerenju potrošača: europski potrošači moraju moći vjerovati da su proizvodi koje kupuju sigurni i sukladni, bez obzira na to tko ih je proizveo, u kojoj ih državi članici kupe i na koji način (tradicionalna kupnja ili kupnja putem interneta).
Tržišna prisutnost proizvoda koji nisu sukladni zakonodavstvu Unije o usklađivanju podriva povjerenje potrošača u kvalitetu, sigurnost, zaštitu i pogodnost za okoliš proizvoda koji se nalaze na tržištu, čime se ugrožava dobro funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Time se u opasnost potrošače i druge javne interese, a poduzeća koja poštuju propise stavlja u podređeni položaj u odnosu na konkurenciju.
Postoje jasni dokazi da samo prikladan, učinkovit i koordinirani nadzor tržišta u EU-u može odgovoriti na te izazove i osigurati da do krajnjih potrošača dolaze samo sigurni i sukladni proizvodi.
S obzirom na to da je „Paket za sigurnost potrošačkih proizvoda i nadzor tržišta” nažalost i dalje blokiran u Vijeću, za Europsku uniju sve hitnija postaje potreba da može računati na djelotvoran i ažurirani zakonodavni okvir o nadzoru tržišta i poštovanju sukladnosti proizvoda na jedinstvenom tržištu.
U tom pogledu nacrt izvješća koji predlaže izvjestitelj podržava i jača glavne odredbe prijedloga Komisije. Podržavam njegovo stajalište i ovo izvješće.

Õigluse ja läbipaistvuse edendamine veebipõhiste vahendusteenuste ärikasutajate jaoks (A8-0444/2018 - Christel Schaldemose) HR

17-04-2019

Dobrobit potrošača je ugrožena ako, zahvaljujući dominantnom položaju, platforme zavladaju informacijama, izborom i cijenama, te ako određeni minimalni standardi pravednosti i transparentnosti nisu zajamčeni. Štoviše, nedostatak transparentnosti i pravna nesigurnost u ekonomiji platformi, uključujući u odnosima između poslovnih subjekata, može umanjiti povjerenje potrošača u internetsku ekonomiju.
Ovom bi se Uredbom stoga trebala poboljšati pravednost i transparentnost za poslovne korisnike na platformama, ali bi se trebalo imati na umu i da se poduzetim mjerama mora zajamčiti pristup potrošača konkurentnom, pravednom i transparentnom internetskom ekosustavu. Konkretno, jedan od utvrđenih problema jest učestala diskriminacija poslovnih korisnika koji konkuriraju određenim proizvodima na internetskim platformama koji se potrošačima pojavljuju kao zadane opcije. To se posebno odnosi na slučajeve kada sama internetska platforma pruža određenu uslugu, a da pritom ne obavijesti potrošače o tome da na platformi postoje primjenjive alternative.
Stoga se u članku 6. utvrđuje da platforme koje prodaju robu ili usluge konkurentne onima koje pružaju poslovni korisnici trebaju omogućiti potrošačima da pri prvom korištenju te platforme odaberu koju robu ili usluge će koristiti kao zadane opcije. Potrošaču bi trebalo omogućiti i da uopće ne odabere zadanu opciju.
Slažem se sa stajalištem izvjestiteljice i podržavam ovo izvješće.

ELi tarbijakaitse-eeskirjade ajakohastamine ja nende täitmise parem tagamine (A8-0029/2019 - Daniel Dalton) HR

17-04-2019

Podržavam ovo izvješće i postignuti kompromis. Tekst o kojem smo glasovali nije savršen, ali predstavlja značajan napredak u odnosu na trenutno stanje. Ne smijemo pristati na kompromise kada je u pitanju ravnopravnost svih naših građana, pa tako ni kad su u pitanju proizvodi koje kupuju i konzumiraju.

ELi toiduahela riskihindamise läbipaistvus ja kestlikkus (A8-0417/2018 - Pilar Ayuso) HR

17-04-2019

Nakon brojnih skandala povezanih s hranom, Uredbom (EZ) br. 178/2002 uspostavljena je neovisna Europska agencija za sigurnost hrane čija je odgovornost znanstvena procjena rizika. Tijela Unije, ponajprije Komisija, odgovorna su za upravljanje rizikom. Danas se sigurnost hrane u Uniji smatra najboljom na svijetu. Komisija je provjerom primjerenosti utvrdila da Uredba ispunjava ciljeve osiguravanja visoke razine sigurnosti hrane i usklađivanja unutarnjeg tržišta.
Široko rasprostranjeno nepovjerenje u genetski modificirane organizme i s njima povezani herbicid glifosat dovelo je do javnih kontroverzi u pogledu herbicida i pesticida općenito, koji su postali tema europske građanske inicijative. Komisija je na temelju uspjeha te građanske inicijative zaključila da je potrebno ojačati povjerenje javnosti u procjenu rizika te se obvezala na odgovarajući zakonodavni prijedlog.
Podržavam stajalište izvjestiteljice i pozive na dodatno unapređenje ovog prijedloga.

Ravimite täiendava kaitse tunnistus (A8-0039/2019 - Luis de Grandes Pascual) HR

17-04-2019

Sustav EU-a u pogledu svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove uveden je 1992. i njime se pruža dodatna zaštita slična patentu za farmaceutske proizvode koji podliježu odobrenju za stavljanje na tržište u trajanju do pet godina nakon isteka patenta. Njime se nastoji nadoknaditi gubitak zaštite patenta zbog dugog vremena čekanja na odobrenje za stavljanje dotičnog proizvoda na tržište, čime se osigurava da farmaceutska industrija uživa razdoblje stvarne zaštite, dovoljne kako bi se pokrili troškovi ulaganja u istraživanje i potaknule inovacije u EU-u.
U Strategiji jedinstvenog tržišta Komisije najavljena je procjena mogućeg izuzeća od zaštite na temelju svjedodžbe o dodatnoj zaštiti u EU-u u cilju povećanja konkurentnosti proizvođača generičkih i biosličnih lijekova s poslovnim nastanom u EU-u te uklanjanja nedostataka u tržišnom natjecanju s kojima se oni mogu suočiti u odnosu na proizvođače koji se nalaze izvan EU-a u pogledu pristupa izvoznim tržištima na kojima ne postoji zaštita na temelju svjedodžbe o dodatnoj zaštiti i pravodobnog ulaska na tržišta EU-a nakon isteka svjedodžbe o dodatnoj zaštiti.
Podržavam stajalište izvjestiteljice i kompromisne prijedloge koje predlaže.

Liidu kosmoseprogramm ja Euroopa Liidu Kosmoseprogrammi Amet (A8-0405/2018 - Massimiliano Salini) HR

17-04-2019

Europa mora biti sposobna za samostalno ispunjavanje svojih potreba i pružanje sigurnosti u takvom strateškom sektoru te imati razumijevanja kao pouzdan sugovornik na međunarodnoj razini.
Siguran i zajamčen pristup satelitskim komunikacijama neophodan je alat za aktere u sigurnosti. Agregiranje i dijeljenje tih ključnih sigurnosnih resursa na razini Unije jača Uniju koja štiti svoje građane. Proračun dodijeljen za GOVSATCOM čini se nedovoljnim za pokrivanje mogućeg zahtjeva, kao i za upravljanje operacijama i korištenje europske infrastrukture.
Kibernetička sigurnost svemirske i zemaljske infrastrukture ključna je za jamčenje kontinuiteta u radu sustavâ, njihove djelotvornosti u kontinuiranom izvođenju zadataka i pružanju potrebnih usluga.
Stoga je nužno planirati posebnu transverzalnu aktivnost i utvrditi odgovorni subjekt nadležan za nadzor aspekata kibernetičke sigurnosti na integriran način. Pri zaštiti specifičnih potreba, u skladu s općim navodima koje su definirala europska tijela koja nadziru aspekte kibernetičke sigurnosti te uključivanjem drugih dionika, bitno je definirati politike i operativne postupke te osigurati da se usklađeno provode u različitim komponentama.
Podržavam stajalište izvjestitelja i ovo izvješće.

Digitaalse Euroopa programm ajavahemikuks 2021–2027 (A8-0408/2018 - Angelika Mlinar) HR

17-04-2019

Sadašnje stanje u pogledu digitalizacije gospodarstva, industrije i društva EU-a nije dovoljno da se njime odgovori na političke ambicije jedinstvenog digitalnog tržišta. I dalje postoje značajni nedostatci koje je potrebno riješiti znatnim i boljim ulaganjima kako bi se postigao zajednički cilj i u cijelosti iskoristila dodana vrijednost EU-a. Izvjestiteljica želi naglasiti da je ovaj prijedlog prvi paneuropski digitalni program; treba ga smatrati velikim korakom prema jačanju i poboljšanju vodećeg položaja Europe.
Program ima pet posebnih ciljeva, a razlika između njih odražena je u njihovim posebnim omotnicama. S obzirom na to da se širok raspon djelovanja može financirati u okviru ovog programa, njegova provedba mogla bi dovesti do razvodnjavanja glavnog cilja samog programa, a to je izgradnja kapaciteta u EU-u. Izvjestiteljica i dalje želi biti na oprezu i stoga predlaže da se programi rada sastavljaju pod nadzorom Europskog parlamenta.
Ovaj program treba biti istinski alat za jačanje neovisnosti EU-a, osobito u području posebnih ciljeva br. 1, 2 i 3 (Računalstvo visokih performansi, Umjetna inteligencija i Kibersigurnost i povjerenje). Strateška autonomija EU-a nužna je da bi se zajamčila konkretna sloboda djelovanja na globalnoj razini; ona se može postići samo boljom suradnjom između država članica i poduzeća, koja moraju imati poslovni nastan u državama članicama.
Podržavam ovo izvješće.

Maksustamisalase koostöö programm „Fiscalis“ (A8-0421/2018 - Sven Giegold) HR

17-04-2019

Program Fiscalis 2020., uspostavljen Uredbom (EU) br. 1286/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, koji provodi Komisija u suradnji s državama članicama i pridruženim zemljama, i njegovi prethodnici znatno su doprinijeli olakšavanju i jačanju suradnje poreznih tijela unutar Unije. Porezna tijela zemalja sudionica uvažila su dodanu vrijednost tih programa, uključujući za zaštitu financijskih i gospodarskih interesa država članica Unije i poreznih obveznika.
Ako države članice ne potraže rješenje izvan granica svojih administrativnih područja i ne surađuju intenzivno s ostalim državama članicama, često se ne mogu uspješno prevladati utvrđeni izazovi sljedećeg desetljeća. Program Fiscalis 2020. osigurava državama članicama okvir Unije unutar kojega će se razvijati te aktivnosti suradnje, što je isplativije nego kad bi svaka država članica uspostavljala svoje individualne okvire suradnje na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi, bilo jedna s drugom bilo s trećim zemljama s kojima Unija tijesno surađuje u području oporezivanja. Stoga je potrebno osigurati nastavak tog programa uspostavljanjem novog programa za isto područje, programa Fiscalis („Program”).
Podržavam ovo izvješće.

Keskkonna ja kliimameetmete programm (LIFE) (A8-0397/2018 - Gerben-Jan Gerbrandy) HR

17-04-2019

Zaštita okoliša nije prepreka gospodarskom rastu i zapošljavanju. Naprotiv, zaustavljanje i smanjenje gubitka biološke raznolikosti, dekarbonizacija i prelazak na kružno gospodarstvo od ključne su važnosti za dugoročno socioekonomsko blagostanje i konkurentnost na svjetskoj razini. Kako institucije stalno ponavljaju, EU bi trebao biti globalni predvodnik u održivom gospodarskom rastu i zapošljavanju. Unatoč tomu, potrebno je učiniti mnogo više.
Pravilna provedba zakonodavstva i politike EU-a u području okoliša i klime, u kombinaciji s potrebnim financiranjem, nužna je radi ostvarivanja sveobuhvatnih ekoloških i klimatskih ciljeva te međunarodnih obveza EU-a i država članica.
Program LIFE, kao jedini program koji je posebno namijenjen za djelovanje u području okoliša i klime, i dalje je ključan, djelotvoran i učinkovit financijski instrument za pružanje pomoći u postizanju ciljeva EU-a. Stoga je potrebno i opravdano udvostručiti financijsku omotnicu za program LIFE, kako je više puta istaknuo Europski parlament. Budući da postoji više drugih izvora financijskih sredstava za pitanja ublažavanja klimatskih promjena i prilagođavanje tim promjenama, prikladno je da u okviru omotnice dodatna sredstva razmjerno dopunjuju portfelj za okoliš.
Podržavam ovo izvješće.

Õigusprogramm (A8-0068/2019 - Josef Weidenholzer, Heidi Hautala) HR

17-04-2019

U skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji „Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca”.
Isto tako, u članku 3. navodi se da je „cilj Unije promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda” te da među ostalim „poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurava očuvanje i unapređenje kulturnog naslijeđa Europe”. U članku 8. UFEU-a dalje se navodi da u svim svojim aktivnostima Unija teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti. Te su vrijednosti potvrđene i izražene u pravima, slobodama i načelima utvrđenima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima i Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom. U skladu s člancima 8. i 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije program Pravosuđe bi u svim svojim aktivnostima trebao podržavati rodno osviještenu politiku, uključujući rodno osviještenu izradu proračuna, i integriranje ciljeva nediskriminacije.
Podržavam ovo izvješće.

Õiguste ja väärtuste programm (A8-0468/2018 - Bodil Valero) HR

17-04-2019

Europska komisija objavila je 30. svibnja 2018. Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Prava i vrijednosti kao dijela višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.–2027. Programom Prava i vrijednosti objedinjuju se programi za razdoblje 2014.–2020. „Prava, jednakost i građanstvo” i „Europa za građane”.
Cilj je prijedloga očuvanje i promicanje zajedničkih europskih prava i vrijednosti kako su utvrđeni u Ugovorima EU-a i Povelji EU-a o temeljnim pravima, uključujući podupiranje organizacija civilnog društva, radi očuvanja otvorenih, demokratskih i uključivih društava utemeljenih na jednakosti i pravima.
Iako izvjestiteljica pozdravlja namjeru Komisije da osigura nastavak postojećih programa jer imaju ključnu ulogu u promicanju i provedbi prava i vrijednosti EU-a, prijedlogom se ne uspijeva riješiti neke od sve većih izazova za zajedničke europske vrijednosti i prava s kojima se Unija trenutačno suočava.
U tom smislu, izvjestiteljica predlaže nekoliko izmjena u svojem nacrtu izvješća kako bi odražavale te zabrinutosti i učinile program učinkovitijim u cilju zaštite i promicanja tih vrijednosti unutar Unije.
Podržavam stajalište izvjestiteljice.

Parlamentidevaheliste delegatsioonide, parlamentaarsetes ühiskomisjonides osalevate delegatsioonide ning parlamentaarsetes koostöökomisjonides ja mitmepoolsetes parlamentaarsetes assambleedes osalevate delegatsioonide arv (B8-0240/2019) HR

17-04-2019

. – Podržavam predloženu listu izaslanstava, kao i poziv za posebnu delegaciju s Gruzijom. Kao šef izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom u proteklom mandatu mogu svjedočiti doprinosu koji parlamentarna suradnja donosi odnosima s trećim zemljama, ali i problemima kada izaslanstva ne funkcioniraju.
Nadam se uspješnijim rezultatima u sljedećem mandatu.

Ühenduse rände- ja rahvusvahelise kaitse statistika (A8-0395/2018 - Cecilia Wikström) HR

16-04-2019

Kako bi se odgovorilo na nove potrebe Unije u pogledu statistike o migracijama i međunarodnoj zaštiti i budući da se značajke migracijskih kretanja brzo mijenjaju, potreban je okvir koji bi omogućio brz odgovor na promjene u potrebama povezanima sa statistikom o migracijama i međunarodnoj zaštiti.
Zbog stalnih promjena i različite prirode aktualnih migracijskih tokova potrebni su sveobuhvatni i usporedivi statistički podaci razvrstani po rodu o populaciji migranata kako bi se razumjela stvarna situacija, utvrdile slabosti i nejednakosti te kako bi se tvorcima politika omogućili pouzdani podaci i informacije za razvoj budućih javnih politika.
Statistika o azilu i upravljanju migracijama ključna je za analizu, utvrđivanje i evaluaciju čitavog niza politika, posebno u pogledu odgovora na dolazak osoba koje traže zaštitu u Europi, u cilju pronalaska najboljih rješenja, zbog čega podržavam usvajanje ovog izvješća.

ELi ühinemine päritolunimetusi ja geograafilisi tähiseid käsitleva kokkuleppe Genfi redaktsiooniga (A8-0187/2019 - Virginie Rozière) HR

16-04-2019

Lisabonski sporazum koji datira iz 1958. ugovor je o zaštiti oznaka izvornosti. Ažuriran je Ženevskim aktom 2015. te je prošireno njegovo područje primjene na oznake zemljopisnog podrijetla. Zahvaljujući tom sporazumu samo jednim upisom u registar može se dobiti zaštita oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla.
Budući da u tim sporazumima sudjeluje samo sedam država članica EU-a i da bi zaštita u okviru sustava država članica zahtijevala registraciju svake države članice pojedinačno i mogla rezultirati različitim pravnim jamstvima, izvjestiteljica vjeruje da će se pristupanjem EU-a Lisabonskom sporazumu poboljšati zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla u svim državama potpisnicama Lisabonskog sporazuma.
Osim toga, na taj bi se način Unija u okviru bilateralnih pregovora s trgovinskim partnerima mogla pozvati na Lisabonski sustav kao osnovu za pregovore kada se raspravlja o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla.
S obzirom na pozitivan utjecaj oznaka zemljopisnog podrijetla na proizvodnju s visokom dodanom vrijednosti u poljoprivrednom sektoru, podržavam ovo pristupanje.

Liidu tegevus pärast ühinemist päritolunimetusi ja geograafilisi tähiseid käsitleva Lissaboni kokkuleppe Genfi redaktsiooniga (A8-0036/2019 - Virginie Rozière) HR

16-04-2019

Slažem se s izvjestiteljicom kako bi trebalo riješiti neke nedostatke prijedloga kako bi on donio što veću korist za oznake zemljopisnog podrijetla Unije.
Dok su Lisabonskim sporazumom obuhvaćene i poljoprivredne i nepoljoprivredne oznake zemljopisnog podrijetla, Unija ne predviđa zaštitu nepoljoprivrednih proizvoda. To je ozbiljan nedostatak koji u ovom trenutku Uniji priječi da u potpunosti sudjeluje u Ženevskom aktu. Osim toga, s obzirom na isključivu nadležnost Unije, države članice koje štite oznake zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode neće više biti u mogućnosti štititi ih u skladu sa Ženevskim aktom.
Izvjestiteljica izražava žaljenje zbog te situacije, posebno zato što je ona mogla biti riješena prije donošenja tog akta s obzirom na to da je Parlament proteklih godina u nekoliko navrata zatražio da se dodatno razvije zaštita te kategorije proizvoda.
Još jednom se pridružujem pozivima da se razvije mehanizam zaštite i za nepoljoprivredne proizvode i podržavam ovo izvješće.

ELi ja Filipiinide vaheline teatavaid lennundusküsimusi käsitlev leping (A8-0191/2019 - Jozo Radoš) HR

16-04-2019

Nakon presuda Suda Europske unije u predmetima pod nazivom „Otvoreno nebo”, Vijeće je 5. lipnja 2003. ovlastilo Komisiju za pokretanje pregovora s trećim zemljama o zamjeni određenih odredaba iz postojećih bilateralnih sporazuma o uslugama u zračnom prometu sporazumom na razini Unije („horizontalno ovlaštenje”).
Cilj tih sporazuma je svim zračnim prijevoznicima iz EU-a omogućiti nediskriminirajući pristup zračnim putovima između Europske unije i trećih zemalja. Budući da su neke odredbe tih deset bilateralnih sporazuma o uslugama u zračnom prometu između država članica i Republike Filipini protivne pravu Europske unije, Komisija je 27. svibnja 2016. podnijela Prijedlog o sklapanju sporazuma između Europske unije i Vlade Republike Filipini o određenim aspektima usluga u zračnom prometu. Na kraju pregovaračkog procesa obje su strane 29. studenog 2018. u Bruxellesu potpisale nacrt sporazuma.
Kako bi se uskladila s „horizontalnim ovlaštenjem”, Komisija je postigla sporazum s Republikom Filipini kojim se zamjenjuju određene odredbe u postojećim bilateralnim sporazumima o uslugama u zračnom prometu između država članica i Republike Filipini. Člankom 2. nacrta sporazuma uobičajene klauzule o imenovanju zamjenjuju se „klauzulom EU-a o imenovanju”, čime se svim prijevoznicima u EU-u omogućuje ostvarivanje prava poslovnog nastana. Člankom 5. rješavaju se moguće nedosljednosti s pravilima Unije o tržišnom natjecanju.
Podržavam potvrdu ovog sporazuma.