Početna stranica

Uvod

O izaslanstvima

Izaslanstva Europskog parlamenta službene su skupine zastupnika u Europskom parlamentu koje rade na razvijanju odnosa s parlamentima zemalja, regija i organizacija izvan EU-a.

Izaslanstva na svojim redovitim sjednicama u Bruxellesu ili Strasbourgu raspravljaju o stanju u partnerskim zemljama i njihovim vezama s EU-om. Izaslanstva pozivaju stručnjake koji rade izvan Europskog parlamenta, primjerice u veleposlanstvima, na sveučilištima ili u diplomatskoj službi EU-a, da održe predavanja i razmjene mišljenja sa zastupnicima u Europskom parlamentu.

U goste se često pozivaju i oni čiji se glasovi inače ne bi čuli, primjerice pripadnici političke oporbe ili civilnog društva. Njihove prezentacije na kratkim sastancima, koji često ne traju dulje od jednog sata, služe kako bi zastupnici u Europskom parlamentu dobili jasniju sliku.

Izaslanstva organiziraju i „međuparlamentarne sjednice" na kojima imaju priliku o određenim pitanjima raspravljati izravno s izabranim predstavnicima iz zemalja u njihovu području interesa.

Te sjednice održavaju se najviše dva puta godišnje i traju od nekoliko sati do nekoliko dana. Sjednice se održavaju naizmjence, jednom je domaćin neki drugi parlament, pa zastupnici putuju na sjednicu izvan EU-a, a sljedeći su put zastupnici u Europskom parlamentu domaćini svojim kolegama.

Putovanja i sjednice izvan EU-a zastupnici pokušavaju iskoristiti i za susrete s osobama koje ne djeluju unutar parlamenata te za obilazak projekata koji se financiraju sredstvima EU-a.

Stalna izaslanstva

U okviru Europskog parlamenta trenutačno djeluju 44 stalna izaslanstva. Njihov se broj u sljedećem zakonodavnom razdoblju, koje započinje 2019. godine, može promijeniti. U međuvremenu, Europski parlament također može odlučiti osnovati ad hoc izaslanstva za pojedina područja.

Nedugo nakon posljednjih izbora Parlament je donio rezoluciju „o brojčanom sastavu međuparlamentarnih izaslanstava". U njoj su navedena izaslanstva aktivna tijekom ovog saziva, kao i broj zastupnika koji djeluje u svakome od njih.

Ciljana područja i veličina izaslanstava mogu se od saziva do saziva znatno razlikovati. U prethodnom parlamentarnom sazivu (2009. - 2014.), na primjer, za suradnju s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom bilo je zaduženo jedno izaslanstvo. Od sredine 2014. te zemlje pokrivaju četiri odvojena izaslanstva.

Sastav

Najveća izaslanstva obično su ona koja sudjeluju u „parlamentarnim skupštinama" koja okupljaju predstavnike više parlamenata.

Na primjer, izaslanstvo Europskog parlamenta koje sudjeluje na forumu koji svakih pola godine okuplja sve parlamente iz skupine afričkih, karipskih i pacifičkih (AKP) zemalja broji 78 članova. Ti zastupnici na skupštini zasjedaju sa 78 drugih članova parlamenta, po jednim iz svake države članice skupine AKP.

Ipak, izaslanstva te veličine su rijetka, većina izaslanstava broji do 15 članova. Najmanja među njima imaju tek osam članova.

Bez obzira na veličinu, sva izaslanstva imaju identičnu strukturu, na čelu s predsjednikom i dvoje potpredsjednika koje biraju članovi izaslanstva. Sve članove izaslanstava imenuju klubovi zastupnika u Parlamentu, a njihov sastav odražava politički odnos snaga u cjelokupnom Parlamentu.

Svaki zastupnik u Europskom parlamentu član je nekog od izaslanstava, a neki među njima sudjeluju u radu više izaslanstava.

Pravila

Izaslanstva se moraju strogo pridržavati pravila utvrđenih u službenom dokumentu naslovljenom „Provedbene odredbe o radu izaslanstava i službenim putovanjima izvan Europske unije".

U tom je tekstu iznesen opći cilj izaslanstava: „održavanje i jačanje kontakata s parlamentima država koje su tradicionalno partneri Europske unije [...] i [...] promicanje vrijednosti na kojima se temelji Europska unija."

Odredbama je nadalje utvrđen način na koji izaslanstva surađuju s odborima Parlamenta te propisano da izaslanstva u svom djelovanju moraju poštovati stajališta i standarde Parlamenta.

U cilju smanjenja troškova, broj članova izaslanstava koji putuju izvan EU-a strogo se kontrolira, a sva putovanja podliježu prethodnom odobrenju.

Delegacije Europskoga parlamenta, tijela globalnoga dosega © European Parliament

Prikaz i nadležnosti

Izaslanstva održavaju i razvijaju međunarodne kontakte Parlamenta te doprinose jačanju uloge i vidljivosti Europske unije u svijetu.

U skladu s tim, aktivnosti izaslanstva usmjerene su, s jedne strane, na održavanje i jačanje kontakata s parlamentima država koje su tradicionalno partneri Europske unije dok, s druge strane, u trećim zemljama doprinose promicanju vrijednosti na kojima se temelji Europska unija, odnosno načela slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te načela vladavine prava (članak 6. Ugovora o Europskoj uniji).

Međunarodni kontakti Parlamenta uređuju se u skladu s načelima međunarodnog javnog prava.

Međunarodni kontakti Parlamenta usmjereni su na poticanje parlamentarne dimenzije međunarodnih odnosa kad god je to moguće i primjereno.

(Članak 3, Načela kojima se uređuju aktivnosti izaslanstava, odluka Konferencije predsjednika od 29. listopada 2015)

Vrste izaslanstava

Sva izaslanstva Europskog parlamenta održavaju odnose s parlamentarnim zastupnicima, bilo u trećim zemljama ili regijama, bilo u međunarodnim organizacijama. Način na koji to čine i mjesta na kojima zasjedaju zavise od vrste izaslanstva.

Parlamentarne skupštine

Dio izaslanstava sudjeluje u „parlamentarnim skupštinama", odnosno redovitim službenim sjednicama na kojima se okupljaju izabrani predstavnici iz više parlamenata. Izaslanstvo Europskog parlamenta tek je jedno od nekoliko izaslanstava koja sudjeluju u tim skupštinama.

U većini slučajeva izaslanstvo Europskog parlamenta najbrojnije je pojedinačno izaslanstvo na određenoj skupštini, pri čemu zastupnici u Europskom parlamentu čine otprilike polovinu izaslanika. U nekoliko slučajeva predstavnici Europskog parlamenta čine manjinu ukupno broja izaslanika.

Trenutačno, pet od ukupno 44 izaslanstva Europskog parlamenta sudjeluje u radu parlamentarnih skupština. Među njima su, primjerice, Izaslanstvo za odnose s Parlamentarnom skupštinom NATO-a i Izaslanstvo u Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini.

Međuparlamentarni odbori

Izaslanstva Europskog parlamenta koja sudjeluju u radu „međuparlamentarnih odbora" sastaju se sa svojim kolegama iz drugih parlamenata na redovitim, službenim sjednicama. Većina tih međuparlamentarnih odbora bilateralne je prirode, odnosno na njima uz Europski parlament sudjeluje još samo jedno izaslanstvo, najčešće iz jedne zemlje.

S obzirom na određene značajke, međuparlamentarni odbori mogu biti „parlamentarni odbori za pridruživanje", „zajednički parlamentarni odbori" ili pak „odbori za stabilizaciju i pridruživanje".

Svi ti odbori osnivaju se na temelju bilateralnih sporazuma između EU-a i partnera. Njihove sjednice odvijaju se u skladu s utvrđenim poslovnikom.

Europski parlament trenutačno ima 15 izaslanstava koja sudjeluju u 23 parlamentarna odbora. Među njima su, primjerice, Izaslanstvo u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Meksika te Izaslanstvo u Parlamentarnom odboru za pridruživanje između EU-a i Ukrajine.

Ostala međuparlamentarna izaslanstva

Najveći broj izaslanstava usmjeren je na „odnose s" nekom trećom zemljom ili, ponekad, sa skupinom zemalja.

Ta izaslanstva sastaju se sa svojim kolegama iz drugih parlamenata na redovnim „međuparlamentarnim sjednicama". Učestalost tih sjednica zavisi od rasporeda i dostupnosti obiju strana. Te sjednice ne podliježu zasebnom poslovniku, ali se održavaju u skladu s općim „odredbama" koje je za izaslanstva utvrdio Europski parlament.

Većina izaslanstava Europskog parlamenta - njih 25 od ukupno 44 - pripada u tu kategoriju međuparlamentarnih izaslanstava. Izaslanstvo za odnose s Japanom i Izaslanstvo za odnose s Kanadom primjeri su takvih izaslanstava.

Konferencija predsjednika izaslanstava

Konferencija predsjednika izaslanstava političko je tijelo koje u Europskom parlamentu koordinira rad 44 stalnih izaslanstava.

To tijelo jamči da je djelovanje izaslanstava učinkovito i koordinirano s drugim strukturama Parlamenta. Njezine redovne sjednice prilika su za raspravu o problemima i izazovima zajedničkima svim izaslanstvima.

Sastav i predsjednik

Članovi Konferencije predsjednici su 44 izaslanstva te triju odbora Parlamenta koji djeluju u području međunarodnih odnosa.

Jedan od 44 predsjednika izaslanstava bira se za predsjednika Konferencije predsjednika odbora. Izabranom predsjedniku ili predsjednici mandat traje dvije i pol godine, odnosno polovinu petogodišnjeg zakonodavnog razdoblja Parlamenta.

Dužnost predsjednice Konferencije predsjednika izaslanstava trenutačno obnaša Inés Ayala Sender. Njezin mandat istječe 2019. godine, na kraju osmog saziva Parlamenta.

Inés Ayala Sender članica je Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu iz Španjolske i predsjednica Izaslanstva za odnose s državama Magreba i Unijom Arapskog Magreba te članica Izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran.

Raspored

Sjednice Konferencije predsjednika izaslanstava obično se održavaju svakog utorka u onom tjednu kada Parlament zasjeda u Strasbourgu, odnosno 12 puta godišnje.

Konferencija dvaput godišnje donosi raspored sjednica izaslanstava za sljedeće šestomjesečno razdoblje. Nacrt rasporeda sjednica podnosi se Odboru za vanjske poslove, Odboru za međunarodnu trgovinu i Odboru za razvoj. Raspored se zatim prosljeđuje Konferenciji predsjednika, tijelu Europskog parlamenta u kojem sjede predsjednik Parlamenta i predsjednici klubova zastupnika.

Konferencija predsjednika odobrava raspored sjednica izaslanstava.

Preporuke koje Konferencija predsjednika izaslanstava daje drugim političkim tijelima i koje od njih prima

Konferencija predsjednika izaslanstava ponekad Konferenciji predsjednika upućuje prijedloge u vezi s radom izaslanstava.

Konferencija predsjednika i Predsjedništvo Europskog parlamenta - još jedno političko tijelo, u čijem radu sudjeluju predsjednik i potpredsjednici Parlamenta - mogu pak određene zadaće delegirati Konferenciji predsjednika izaslanstava.

Suradnja među izaslanstvima te između izaslanstava i odbora

Donoseći zajedničke pristupe i smjernice za djelovanje izaslanstava, Konferencija predsjednika izaslanstava zagovara primjenu najboljih praksi.

Ona surađuje i s Konferencijom predsjednika odbora, političkim tijelom koje na sličan način koordinira rad odbora.

Na taj se način koordinira rad odbora i izaslanstava Parlamenta,

čime se pak osnažuje nadzor Europskog parlamenta nad vanjskim odnosima EU-a.

Okvir

Konferencija predsjednika izaslanstava opisana je u Poslovniku Europskog parlamenta.

U trenutačnoj inačici Poslovnika djelovanje Konferencije propisano je sljedećim odredbama članka 30.:

1. Konferencija predsjednika izaslanstava sastoji se od predsjednika svih stalnih međuparlamentarnih izaslanstava. Konferencija izabire svog predsjednika.

2. U odsutnosti predsjednika sjednicom Konferencije predsjeda najstariji nazočni član.

3. Konferencija predsjednika izaslanstava može Konferenciji predsjednika davati preporuke u vezi s radom izaslanstava.

4. Predsjedništvo i Konferencija predsjednika mogu Konferenciji predsjednika izaslanstava povjeriti obavljanje posebnih zadataka.

Članovi