Pretraži

Fond za pravednu tranziciju financijski je instrument uspostavljen u okviru kohezijske politike radi pružanja pomoći područjima suočenima s ozbiljnim socioekonomskim izazovima koji su posljedica prelaska na klimatsku neutralnost. Fond za pravednu tranziciju omogućit će lakšu provedbu europskog zelenog plana, čiji je cilj Uniju učiniti klimatski neutralnom do 2050. godine.

REACT-EU je program za otklanjanje socijalne i gospodarske štete prouzročene pandemijom bolesti COVID-19 te za pripremu zelenog, digitalnog i otpornog oporavka. Tim se programom nastoji mobilizirati dodatnih 47,5 milijardi EUR za strukturne fondove za 2021. i 2022. te povećati fleksibilnost potrošnje u okviru kohezijske politike.

Kohezijski fond uspostavljen je 1994. i financijski podupire provedbu projekata u području okoliša i transeuropskih mreža u državama članicama čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90 % prosjeka EU-a.

Ujedinjena Kraljevina pristupila je Europskoj uniji 1973., no i godinama prije toga održavala je odnose s EU-om, počevši od samog njegova osnutka. Nakon referenduma održanog 2016. postala je prva država članica koja je okončala svoje članstvo u EU-u. Izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a uređen je Sporazumom o povlačenju potpisanim 17. listopada 2019. Sporazumom o trgovini i suradnji potpisanim 30. prosinca 2020. utvrđen je okvir za buduće odnose.

Europska unija uvela je zajedničko razvrstavanje prostornih jedinica za statistiku, nazvano „NUTS”, radi lakšeg prikupljanja, obrade i objavljivanja usklađenih regionalnih statističkih podataka u Europskoj uniji. Taj se hijerarhijski sustav koristi i za socioekonomske analize regija i usmjeravanje intervencija u kontekstu kohezijske politike Europske unije.

Svrha programa EU-a PEACE PLUS je pružiti potporu miru i pomirbi te promicati socijalnu, gospodarsku i regionalnu stabilnost i suradnju u Sjevernoj Irskoj i pograničnom području Irske.

Revizorski sud zadužen je za reviziju financija EU-a. Kao vanjski revizor EU-a, Revizorski sud doprinosi poboljšanju financijskog upravljanja EU-a i djeluje kao neovisni zaštitnik financijskih interesa građana Unije.

U zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (ZVSP) te u nekoliko drugih područja, kao što su pojačana suradnja, određena imenovanja i revizija ugovora, postupak donošenja odluka razlikuje se od onog koji prevladava u redovnom zakonodavnom postupku. U tim područjima prevladava jača međuvladina suradnja. Problem krize javnoga duga doveo je do većeg korištenja takvim mehanizmima odlučivanja, posebno u okviru europskoga gospodarskoga upravljanja.

Načelom supsidijarnosti, koje je utvrđeno Ugovorom o Europskoj uniji, definiraju se okolnosti u kojima Unija ima prednost u djelovanju u odnosu na države članice kad je riječ o područjima u kojima ona nema isključivu nadležnost.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) dosad je doživjela šest velikih reformi, od kojih su posljednje provedene 2013. (za financijsko razdoblje 2014.–2020.) i 2021. (za financijsko razdoblje 2023.–2027.). Najnovija reforma i novo zakonodavstvo stupili su na snagu u siječnju 2023.